|
Sunday, 13 May 2007 |
PHP je programski jezik interpreterskog tipa namjenjen izradi softverskih aplikacija koje se izvršavaju na Windows ili na UNIX-olikim serverima (npr. Linux). Podržava i proceduralno i objektno orjentirano programiranje. Najčešće se koristi kao razvojna platforma za interaktivne Internet stranice.
PHP je programski jezik interpreterskog tipa namjenjen izradi softverskih aplikacija koje se izvršavaju na Windows ili na UNIX-olikim serverima (npr. Linux). Podržava i proceduralno i objektno orjentirano programiranje. Najčešće se koristi kao razvojna platforma za interaktivne Internet stranice. No, vratimo se malo u povijest da vidimo kako je nastao...
PHP/FI
PHP je nastao iz PHP/FI kojeg je 1995. godine napravio Rasmus Lerdorf, kombinirajući Perl skripte na svojim osobnim web stranicama. On je taj softver nazvao 'Personal Home Page Tools / Forms Interpreter'. S vremenom je na to dodavao neke funkcije iz programskog jezika C za komunikaciju s bazama podataka i publiciranje dinamičkih web stranica. Rasmus je javno objavio kôd svog PHP/FI da bi ga svi mogli koristiti, ali i ako žele sudjelovati u budućem razvoju i poboljšanju.
PHP/FI je od početka imao neke od osnovnih funkcionalnosti PHP-a kojeg poznajemo dan danas. Koristio je variable na način Perla, automatsko interperetiranje variabli primljenih iz HTTP formi i omogućavao uključivanje HTML sintakse. Sintaksa mu je bila jako slična Perl-u, uz nešto ograničenja i pojednostavljenja, ali i sa dosta nekonzistetnosti.
PHP/FI 2.0
Godine gospodnje 1997. pojavilo se drugo izdanje PHP/FI-a - verzija 2.0, napisano u C-u. Tada ga je koristila grupa od nekoliko tisuća ljudi širom svijeta na oko 50,000 sajtova, što je otprilike bilo oko 1% Internet domena u tom trenutku. Iako je već nekoliko ljudi intenzivno sudjelovalo u razvoju, to je i dalje bio uglavnom one-man projekt. PHP/FI 2.0 je službeno izdan u studenom 1997. godine, nakon što je duuugo bio u beta izdanju.
PHP 3
PHP 3 je prvo izdanje koje sliči na ovo današnje, a stvorio ga je dvojac - Andi Gutmans i Zeev Suraski 1997. godine prepisujući kompletni PHP/FI 2.0 jer ih nije zadovoljavao u razvoju njihovih e-commerce web aplikacija. Andi, Rasmus i Zeev odlučili su surađivati u zajedničkom razvoju PHP 3.0 kao službenog nasljednika PHP/FI 2.0. Tako je nastao novi programski jezik nazvan 'PHP' što je danas skraćenica od 'Hipertekst Preprocesor'.
Jedna od najvećih kvaliteta PHP 3.0 je bila mogućnost dodavanja novih funkcionalnosti (proširenja). U nastavku, radi mogućnosti uporabe različitih baza podataka, protokola i API-ja, baš mogućnost dogradnje proširenja je privukla još više programera koji su razvijali razne module za funkcionalna proširenja. Ključ uspjeha PHP 3.0 je, dakle, bila mogućnost modularnih proširenja, objektno orjetirana sintaksa i primjenjivost za web programiranje.
Stabilna verzija PHP 3.0 je službeno izdana u lipnju 1998. godine, nakon otprilike 9 mjeseci testiranja. Tijekom 1998. godine, PHP se širi na desetke tisuća korisnika i stotine tisuća web poslužitelja zauzimajući pri tome udio od oko 10% svih Internet poslužitelja.
PHP 4
Od zime 1998., Gutmans i Zeev Suraski su počeli rad na rekonstrukciji jezgre PHP-a. Ciljevi su bili poboljšati karakteristike kompleksnih aplikacija i još više povećati modularnost PHP-a.
Novi PHP interpreter, nazvan 'Zend Engine' (od Zeev and Andi), postigao je zadane ciljeve i predstavljen je prvi put sredinom 1999. PHP 4.0, baziran na ovom interpreteru sa novim proširenjima izdan je službeno u svibnju 2000, skoro dvije godine nakon pojave PHP 3.
Osim poboljšanja jezgra i novih ekstenzija, značajne novosti su bile podrška za još više web poslužitelja, HTTP sesije, output buffering i sigurniji način rukovanja korisničkim podacima.
PHP 4 je trenutno zadnja verzija PHP-a. Danas PHP koriste stotine tisuća programera na skoro 10 milijuna web poslužitelja, odnosno nalazi se na preko 20% Internet domena.
PHP 5
Izašla je i nova verzija PHP-a koja je u potpunosti stabilna. Dolazi sa još više modula za podršku raznim novim tehnologijama (npr. XML), te će omogućava potpuno objekno orjentirano programiranje (prema uzoru na Javu). |
Tutorials 
