|
Saturday, 12 May 2007 |
Perl je, kao što njegov tvorac Larry Wall kaže, skraćeno od "Practical Extraction and Report Language" - to je interpreterski jezik koji, prema riječima autora, služi za pretraživanje proizvoljnih tekstualnih datoteka, ekstrakciju podataka iz njih, te generiranje izlaznih dokumenata pomoću tih podataka te također za obavljanje nekih sistemskih poslova.
Perl je, kao što njegov tvorac Larry Wall kaže, skraćeno od "Practical Extraction and Report Language" - to je interpreterski jezik koji, prema riječima autora, služi za pretraživanje proizvoljnih tekstualnih datoteka, ekstrakciju podataka iz njih, te generiranje izlaznih dokumenata pomoću tih podataka te također za obavljanje nekih sistemskih poslova. Perl je nastao na UNIX platformi, te je kao takav besplatan i open source. Danas je perl dostupan za Linux i Windows platforme, te se zbog svoje jednostavnosti koristi kao osnovni jezik za pisanje CGI aplikacija.
U novije vrijeme Perl se zbog svoje opsežnosti počinje sve više izbjegavati od mlađih webmastera, te polagano,
unatoč mogućnostima koje se preklapaju sa drugim serverskim jezicima gubi utrku na webu.
Ukoliko želite koristiti Perl na Windows operativnom sustavu za rad sa IIS trebat će vam Active State Perl interpreter (više o tome pročitajte u ovom vodiču: SSI), a možete ga "vrtiti" i na Apache serveru
preko mod_perl modula. Danas je Perl prisutan i na gotovo svim linux operativnim sustavima.
Za pisanje Perl koda može vam poslužiti bilo koji tekstualni editor, kao npr. Notepad, no preporučam vam DzSoft Perl Editor,
koji će vam u neregistriranoj verziji ponuditi editiranje samo 120 prvih redaka koda, što je u za početak više nego dovoljno,
no nudi bojanje koda i direktan prikaz rezultata, bilo kao izlazni tekst, u browseru ili komandnoj liniji.
Perl datoteke imaju ekstenziju .pl (ili .cgi) te se smještaju većinom u cgi-bin direktorij ili u za to predviđeni direktorij na vašem serveru.
Kao literaturu za učenje perla preporučam dokumentaciju koja dolazi uz perl interpreter i O'Reilly Perl Bookshelf, a vaša pitanja možete postavljati u za to predviđenom dijelu na programiranje.net forumu.
Kao prvi primjer upotrijebit ću popularni Hello World:
1 #!/usr/bin/perl
2 print "Ovo je moj prvi korak u Perlun";
U prvom redu smo naveli stazu do našeg perl interpretera, što na windows platformi nije potrebno ali je svakako korisna navika ukoliko skriptu smještamo na linux serverima (gore navedeni path je većinom standardan, za informacije pogledajte vaš c-panel ili kontaktirajte admina), a i zbog toga da bismo direktno u DzSoft editoru mogli vidjeti rezultat.
Naredba print služi za ispis sadržaja koji se nalazi unutar navodnih znakova. n je znak za prelazak u novi red.
1 #!/usr/bin/perl
2 print "Ovo je moj drugi korak u Perlun";
3 print "Isprobavam učinak prelaska u novi redn";
Pri korištenju n znaka za prelaz u novi redak treba imati na umu da on nema efekt kao <br /> tag u html-u (pogledajte rezultat kao text i u browseru): sadržaj će preći u novi redak samo u komandnoj liniji dok će se u browseru prikazati u istom retku pa ako želimo prijelaz u novi redak trebamo dodati <br /> tag ispod navodnika:
1 #!/usr/bin/perl
2 print "Ovo je moj treći korak u Perlu<br />n";
3 print "Isprobavam učinak prelaska u novi redn";
Umjesto <br /> taga mogli smo napisati neki drugi html tag ili tekst. Pri pisanju atribut za html tagove ukoliko ih želite staviti pod navodne znakove, što je usput rečeno dobra navika, nećete koristiti navodnike (";) nego ćete ih zamjeniti apostrofom (';) da ne bi došlo do "zabune" ;-) pri izvođenju. Kao što vidite na primjerima svaki redak osim prvoga završava sa točka-zarezom - sve naredbe u perlu moraju završavati tim znakom. Komentari se u perl kodu dodaju tako da ispred redka kojeg želimo zakomentirati dodamo ljestve - (sharp - #):
1 #!/usr/bin/perl
2 # ovo je komentar
3 print "<a href='www.perl.com</a>n";" target="_blank">http://www.perl.com'>www.perl.com</a>n"; |
Tutorials 
